Странице

петак, 14. мај 2010.

7 VRSTA INTELIGENCIJE


Šta znači biti pametan?!

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili
na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni
oni koji imaju izvanrednu memoriju?!
U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima,
oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija
od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost
rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari,
brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta.
Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja.
Tomas Edison je radio gotovo kao fizi
čki radnik dok nije otkrio sijalicu.
On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspio.
Dakle, sijalica nije došla brzo. Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji su
posljednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše
znanje bio je Dr. Hauard Gardner, čija knjiga
Okviri Uma govori o
sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju mjerimo vrlo usko.
Evo Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije.
Sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama;
sedam načina da bolje razumijete svoju prirodu.

  1. VERBALNA INTELIGENCIJA. Pamet riječi. Odnosi se na riječi i jezik, spsobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.
  2. VIZUELNA INTELIGENCIJA. Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.
  3. FIZIČKA INTELIGENCIJA. Pamet tijela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se «misli tijelom», da se stvari razumiju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.
  4. MUZIČKA INTELIGENCIJA. Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičke i harmonijske «događaje»; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.
  5. MATEMATIČKA I LOGIČKA INTELIGENCIJA. Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije.
  6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA. Društvena pamet. Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.
  7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA. Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinu i osjećanja. Jak osjećaj sebe.

Odlomak iz knjige «Potencijal žira», Džim Ketkart