LJUBAV...

Želiš li biti voljen, voli i budi vrijedan ljubavi.
Bendžamin Frenklin

Ljubav znači hraniti jedno drugo, a ne hraniti se drugim.
Besi Hed

Ljubav je dovoljno strpljiva da izdrži mane koje ne možemo izliječiti.
J. Jelinek

Čovjek prima onakvu ljubav kakvu daje.

Džon M. Templton

Niko nikad nije nekoga pokušao povrijediti, a da za uzvrat i sam nije bio povrijeđen, ovako ili onako, prije ili poslije. Viljem Džordž Džordan

Ljubav ne pokazujemo tako da ljubljenu osobu gledamo u oči, nego da zajedno s njom gledamo u istom smjeru.
Antoan de Sent Egziperi

Najteže je imati posla sa ženama i malim ljudima. Ako im se približiš, prestaju biti čedni, ako ih držiš podalje od sebe, postaju kivni.
Konfučije

VLAST – MUDRE MISLI

Najdublja tajna vladanja sastoji se u slabljenju javnog duha, toliko da se potpuno prestane zanimati za ideje i načela koji su pokretači svih revolucija. Narodi su se, kao i pojedinci, u svim vrmenima zadovoljavali riječima… Mogu se dakle uspostaviti prividne ustanove koje odgovaraju podjednako prividnim govorima i idejama; potrebno je samo imati dara da se ta liberalna frazeologija preuzme od stranaka kojima služi kao oružje u borbi protiv vlasti. NJome treba kljukati narod do zasićenja, do gađenja. Danas se često govori o moći javnog mnjenja, a ja ću vam pokazati da će ono – ako se dobro poznaju skrivene poluge vlasti – izražavati ono što mi budemo htjeli. Ali, prije nego i pomislimo da ga preusmeravamo, treba ga ošamutiti, zbuniti ga svom silom čudnovatih protuslovlja, djelovati na nj neprestanim iznanađenjima, zaslijepiti ga svakojakim preokretima neprijetno ga skrenuti s njegova puta. Evo jedne od velikih donašnjih tajni: znati na koji je način moguće dočepati se predrasuda i narodnih vlasti, tako da bi se u načela unijela zbrka – što čini nemogućom svaku slogu među onima koji govore istim jezikom i imaju iste interese… Morat će se (vladar), prije svega drugog posvetiti uništenju stranaka, raspuštanju kolektivinih snaga svuda tamo gdje su uzele maha, paraliziranju individualne inicijative u svim njenim očitavanjima; samim tim doći će do slabljenja karaktera i sve će ruke malaksati, prepuštajući se sužanjstvu. Apsolutna vlast neće više biti slučaj, postat će nasušnom potrebom.
Žoli

Ono što je najgore kod tih malih kućnih tirana – malih samo po prostranstvu njihove vlasti a nikako po težini i oštrini njihove tiranije – to je njihova ćudljivost i samovolja. Nepredvidljivost njihovih ćudi muči nas isto toliko koliko i te ćudi same. A najgori i najteži su oni tirani koji su i sami, u sebi, mučeni i nesrećni. Oni misle da bi, mučeći druge, mogli olakšati svoju muku, a to je kobna zabluda i jalov posao, jer sve i da polovinu zemlje popale, zajedno sa ljudima i svima živim stvorovima, njihova muka ne bi za dlaku manja bila. Ali to oni ne mogu nikad uvideti.
Andrić

Da, one koje prepoznajete i imenujete kao preispoljne ludake i zlotvore, pa ih ipak, od trenutka kad se dočepaju žezla i državne jabuke, počinjete da obogotvorujete, navodite objektivne okolnosti, nabrajate u čemu je, objektivno, bio u pravu, a subjektivno nije, šta se objektivno može razumeti, a šta subjektivno ne, te kakve su se igranke igrale u pozadini, o kakvim je interesima bila reč, neiscrpni ste u objašnjenjima samo da biste spasili svoje duše i sve što se još spasiti može, samo da biste pljačke, ubistva i svoje prodane duše videli u velelepnom, operetskom osvetljenju svetskih doga?aja, u čemu na ovaj ili onaj način svi učestvujemo, ili smo učestvovali, govorio sam, svi koji ovde sedimo, da, kako biste izvukli poneku parcijalnu istinu iz velikog brodoloma, u kojoj se svaka celina razbila, da, samo da ne biste videli provalije koje zjape ispred, iza, ispod i svuda oko vas, da ne vidite to ništa, tu prazninu, odnosno našu stvarnu situaciju, da ne vidite kakvu, zapravo, vlast služite, da ne vidite svagdašnju prirodu svagdašnje vlasti, koja nije niti nužno potrebna, niti nužno nepotrebna, ona je samo pitanje odluke, pitanje odluke koju smo u pojedinačnim životima ili doneli, ili nismo doneli, i ona nije ni od ?avola, niti je neprozirno prepredena i toliko magično privlačna, ne, samo je prostačka, podla, krvnička, glupa i licemerna, i u periodima svojih vrhunaca je, u najboljem slučaju, samo dobro organizovana, rekao sam vrlo verovatno, da, a ponajpre je neozbiljna, jer od kad su i ovde, i tamo, i na bezbroj drugih mesta otkrivene fabrike smrti, od tada je i kraj, za jedno duže vreme je kraj svakoj iole ozbiljnije shvaćenoj ozbiljnosti, bar one koja se vezuje za predstavu vlasti, bilo kakve vlasti.
Imre Kertes

U ovom iskvarenom svetu, da bi mogao da postojiš kao svoj čovek, moraš imati ili pare ili vlast.
Ćosić

Na dvoru sam naučio četiri bitne stvari: ako si uz velike ljude, i sam postaješ veliki; veliki ljudi su u stvari veoma mali; vlast je sve; nema razloga da se jednog dana i sam ne domogneš makar nekog djelića moći.
Baudolino

A ljudi te vrste, kad život čula protutnji i sagori, ostaju mračni, gorki i teški sebi i drugima. Bezgranično pokoran i do podlosti malen pred silom, vlasti i bogatstvom, bio je drzak, svirep i nemilosrdan prema svemu što je slabo, siromašno i nesavršeno.
Andrić

Sloboda je često fraza, a tiranija uvijek istina.
Nušić

Vlast najbrže ruše oni na vlasti. I njene pristalice.
Ćosić

Poznat je onaj tiranoubica, koga je, pošto je promašio u svom pokušaju, Hipija uhvatio i stavio na muke da bi odao saučesnike, a on je imenovao sve prijatelje koji su okruživali tiranina, naročito one za koje je znao da su mu bili najodaniji. Kada je Hipija naredio da se svi pogube, jedan po jedan onako kako su bili imenovani, upitao je da li je još ko preostao: “Ti sam”, reče ovaj “jer ja nisam ostavio nikoga drugog kome bi ti bio drag”. Gnev je učinio da je tiranin postao saučesnik tiranoubici i da je svojim mačem posekao svoju gardu.
Seneka

Za mene postoje samo dve vlasti: okupatorska i srpska. A srpska je uvek ista. Pod njom ti može biti gore jedino ako si glup, pa joj se suprotstavljaš.
Ćosić

Sticajem okolnosti, prijatelji, imali smo grubu mladost: patili smo, trpeli, od same mladosti, kao od kakve teške bolesti… Pojam vlasti u svakom slučaju znači strahovladu, i strahovlada u svakom slučaju znači očinsku vlast.
Imre Kertes

Pošto su postali centrifugalni mozgovi, društvo i pojedinci, prelaze s lakoćom s jedne na drugu (ideju), i danas kliču slobodi, sutra kliču vlasti.
Frančesko de Sanktis

Ljudi su, u istoriji uvek znali zašto ruše vlast. Međutim, kada treba da se gradi i da se stvara na razrušenom, onda im pamet i snaga ponestanu pa se late najgoreg: ubijanja protivnika. Seti se jakobinske “slobode kroz teror”, “terora vrline” u francuskoj revoluciji.
Ćosić

SLOBODA

Gospodar i rob ne mogu biti slobodni dok ne osjete poštovanje jedno prema drugom.
Hegel

Čovjek je rođen slobodan, ali je ipak posvuda u lancima.
Žan Žak Ruso

Evo, ponekad može biti neko zadovoljstvo biti vučen za nos. Toliko pun očekivanja može biti ljudski duh. Mogu čovjeka vući za nos niz doline I uz planine, a ako ga neko upita: Ali zar ne želiš da ti pomognem, da te oslobodim? Čovjek odgovori: Ne. A, ako ga neko pita: Ali možeš li ti to da izdržiš? Čovjek odgovori: Da, ja to mogu da izdržim, jer ja volim onu ruku koja me vuče.
Knut Hamsun

Život je izbor, a ne sudbina, jer običan čovjek živi kako mora, a pravi čovjek živi kako hoće; život na koji bijedno i bez otpora pristaje je bijedno tavorenje, a izabrani život je sloboda. Čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem.
Selimović

Ne želi suviše da znaš. Što se manje zna, lakše se živi. Znanje čovjeka čini slobodnim, ali i nesrećnim.
Remark

Iz Rusije nam mogu doći genijalne knjige, genijalni pisci i muzičari, velike duhovne vrijednosti. To oni imaju, to ruski narod rađa. A slobodu i demokratiju nisu imali nikad, nemaju ih ni poslije revolucije. Možda im i ne treba.
Ćosić

Ne znam, zbog čega moram umjesto života, koji valjda negdje postoji, da živim samo onaj fragment koji mi je zapao: ovaj pol, ovo tijelo, ovu svijest, ovu geografsku širinu i dužinu, ovu sudbinu, jezik, istoriju, podstanarstvo… kao da ta svijest uopšte nije bila moja svijest, već nekakva svijest o meni, i premda znam za nju, ne mogu da raspolažem njome, kao da je bila, kažem, neka ne isključivo za mene vezana, nego nekakva uvijek prisutna svijest koje se naprosto ne mogu osloboditi i koja me, mene lično sasvim uzaludno i nepotrebno muči do smrti.
Imre Kertes

Ideje su za kulturne narode, a ovde, u ovoj seljačiji, one su suvišne i fatalne. Ovde je sloboda pravo da hajdukuješ, da haraš, da zauzimaš opštinske utrine, a demokratija i samouprava da ne plaćaš porez, svejedno što te sreski kapetan psuje i batina. A što vi, radikali, galamite za demokratiju, to je samo izgovor za seljačku anarhiju i javašluk. Srbiji treba pamet, a ne stranke!
Ćosić

Sloboda: osjećati ono što srce želi, nezavisno od tuđeg mišljenja.
Koeljo

Kada se jednom otkrije način kako da se gomila navuče na mamac slobode, ona će ići kao slijepa kad god im se samo njeno ime pomene. I tako su oni, zaokupljeni tim prvim ciljem koji ih je bacio u zanos, išli stalno ne primjećujući da idu u ropstvo; a njihov prepredeni vođa – koji, boreći se, širi dogme, mijenjajući bezbroj raznih likova, izigravajući učenjaka i proroka, kao i vojnika i zapovjednika, vide da je toliko opčinio svijet da ga cijela vojska smatrala poglavarom koga je sam Bog poslao u odbranu nezavisnosti – poče da uviđa da bi mogao tjerati još i dalje.
Žak Beninj Bosije

Novi svet ne mogu da stvore potlačeni i gnevni, jer oni svu nesreću starog sveta nose sa sobom. Iz njihove tame neće linuti svetlost; iz njihove neslobode, ne može drugima da nastane sloboda.
Ćosić

Danas sam čvrsto ubijeđen da niko nikoga ne gubi, jer niko nikoga ne posjeduje. To je istinsko iskustvo slobode: imati najvažniju stvar na svijetu a ne posjedovati je.
Koeljo

Je li život tako dragocjen i mir tako sladak da ga vrijedi kupiti po cijenu lanaca i ropstva? Ne dao svemogući Bog! Ne znam kuda će ostali, ali, što se mene tiče, dajte mi slobodu, ili mi dajte smrt! 
Petrik Henri

Svaki čovjek ima dvije strane života: život lični, koji je utoliko slobodniji ukoliko su mu interesi apstraktniji, i život stihijski, život gomile, u kome čovjek neizbježno vrši propisane mu zakone.
Tolstoj

Ako bi se država mogla personifikovati proizašao bi individuum ili, pak, monstrum koji je u duhovnom i etičkom pogledu daleko ispod nivoa većine pojedinaca koji je čine, jer on predstavlja psihologiju mase u najvećoj potenciji. Ukoliko je veća zajednica, utoliko se više individuum moralno i duhovno poništava i time se takođe koči jedini izvor moralnog i duhovnog napretka društva. Bez slobode nema morala.
Jung

Ljudi više vole izvjesnost neslobode nego neizvjesni ishod promjene.
Danilo Kiš

Teško je prihvatiti ideju da u vaseljeni ne može biti reda, jer bi se time narušile slobodna volja i svemoć Boga. Stoga je Božja sloboda naša osuda, ili barem osuda naše oholosti… Zar tvrditi da je Bog apsolutno svemoguć i apsolutno prijemčiv za svoje vlastite izbore nije isto što i dokazivati da Bog ne postoji?
Eko

Kaže se, raja se odmetnula, raja je neposlušna i nevaljala. Jeste. Ali treba znati da raja ne diše svojom dušom, nego sluša dah gospodara. To vi dobro znate. Uvijek se gospoda prvo iskvare, a raja samo prihvati. A kad se jednom raja otme i pohasi, idi slobodno pa traži drugu, jer od te nema više ništa.
Andrić

Davno je rečeno da slobodu nije dovoljno steći, nego je mnogo važnije postati dostojan slobode.
Andrić

ČOVJEK

Nije važno šta čovjek treba da čini ili ne treba da čini. Važno je ono što čovjek čini.
Džek London

Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i napravim.
Gandi

Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno.
Homer

Čovjek koji mnogo govori o svom učenju, a sam ga ne primjenjuje, nalik je na pastira koji broji tuđe stado.Buda

Čovjek vam je kao glavica crnog luka. Uvijek pod jednom ljuskom naiđe druga; ljuštite i očekujete bog zna šta, a kad dođete do kraja, na dnu ne nađete ništa. Ama bas
Pavić

Čovjek koji se rodio u naše doba, a vraća se na puteve prošlosti, srlja u nesreću.
Konfučije

Jeste li primjetili da čovjek koji je neobično rastrešen u krugu svojih podređenih nikada nije rastrešen pred svojim pretpostavljenima.
Turgenjev

Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno.
Andrić

Ako čuješ nekog čovjeka kako ti pripisuje dobro koje nisi učinio, onda nemoj biti siguran da ti neće pripisati i zlo koje nisi učinio.
Arapska poslovica

Dok čovjek traži mudrost, dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje budala.
Volter

Karakter čovjeka je njegova sudbina.Heraklit

Najbolja spoznaja je kada čovjek spozna sam sebe; najbolje znanje je kada čovjek ne prelazi ono što zna; najbolja ljudskost je kada čovjek ne mijenja vodu svoga lica; najbolje djelo je pomoći unesrećenog.
Arapska poslovica

Kako sam po kukavičluku već bio odrastao čovjek, postupao sam onako kako svi postupamo kad odrastemo, pa se nađemo pred patnjama i nepravdama: nisam htio da ih vidim.
Prust

Padovi dokazuju da si samo čovjek. A čovjek je ograničeno biće, ovisno o Bogu. Padovi ti dokazuju da je realnost života da možeš pasti. Važno je, međutim, ne ostati ležati nego se dignuti i ići naprijed. Padovi se tako popravljaju da im se nasmiješiš, oprostiš sebi i drugima i kreneš još odlučnije naprijed.
T. Ivančić

Katkad maštam o tome što će o nama reći budući istoričari. Jedna će im rečenica biti dovoljna za modernog čovjeka: bludničio je i čitao novine. Nakon te snažne definicije predmet će, ako smijem reći, biti iscrpljen.
Kami

Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost dobrog i lošeg znači koliko i otmjenog i podlog: – suprotnost dobra i zla drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: – osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv.
Niče

Mudrac, ono što hoće, traži u sebi. Prost čovjek to traži u drugima.
Konfučije

Bili smo još u dobi kad čovjek vjeruje da zaista stvara ono čemu daje ime.Prust

Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest.
Kami

Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek.
Šekspir

Mudar čovjek oblikuje sebe, budala živi samo zato da bi umrla.
Frenk Herbert

Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa.
Gete

Čovjeku nikad nije po volji, ma gdje bio.
Sent Egziperi

Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je đavo moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio… Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene čovjeka.
Šo

Čovjek nije tvorevina okolnosti; okolnosti su tvorevina čovjeka.
Bendžemin Dizraeli

Čovjek koji ne razmišlja i ne planira unaprijed, naići će na nevolju odmah ispred svojih vrata.
Konfučije

DJEVOJKE SU POPUT JABUKA

Djevojke su poput jabuka na stablima. Najbolje se nalaze na vrhu stabla.

Ljudi ne žele doći do najboljih, jer se boje da će pasti i povrijediti se.

Umjesto toga, uzimaju trule jabuke koje su pale na zemlju i do kojih lakše dođu,

iako nisu tako dobre, zato jabuke koje se nalaze na vrhu stabla,

misle da s’ njima nešto nije u redu, dok su zapravo one veličanstvene.

Jednostavno moraju biti strpljive i čekati da pravi čovjek dođe,

onaj koji je tako hrabar da se popne do vrha stabla zbog njih.

Ne smijemo pasti da nas dohvate, ko nas treba i voli

napraviće sve da dođe do nas.

KO SMO MI DA DRUGOG OSUĐUJEMO

Sveštenik G. Mahel sjedio je tog dana u vagonu podzemne željeznice. Vožnja je bila uobičajena. Nekolicina putnika je čitala ili drijemala. Sveštenik priča kako se udubio u knjigu, i nastavlja:
Na sljedećoj stanici ušao je jedan čovjek s više male djece. Nije prošao ni minut i vagon je postao dječije igralište. Djeca su trčala kroz prolaze, vikala i vrištala. Nastao je opšti metež. Od čitanja ništa, jer sam morao da pazim da se neko dijete ne zajuri u mene. Otac za to vrijeme nije pokazivao nikakvu volju da se umiješa. Sjedio je ne mičući se.
Takvo ponašanje je počelo da smeta i drugim putnicima. Čekao sam da se čovjek prene, da uspostavi red i mir. I meni je već bilo dosta. Obratio sam se ocu:

“Ne biste li mogli da kažete djeci da budu malo tiša i da sjednu?”
“Znam da bih to trebalo da učinim”, odgovorio je, “ali upravo dolazimo iz bolnice. Prije sat vremena umrla im je majka. Jednostavno ne znam šta da radim.”
Ostao sam bez riječi. Odjednom mi više nije smetala jurnjava djece. Na njihovo ponašanje počeo sam da gledam iz sasvim drugog ugla. Shvatio sam oca i upitao se:

Šta bih ja učinio da sam na njegovom mestu?

Zapitajmo se: ko smo mi da drugog osuđujemo?

S. der Hofnung